BIOPLAnet je financiran iz Europskog socijanog fonda kroz program jačanja organizacija civilnog društva s ciljem promocije STEM-a.

Kroz projekt je održano mnoštvo radionica koje demonstriraju načine recikliranja plastike i inspiriraju na promišljanje i izgradnju kružne ekonomije u lokalnim zajednicama i održive budućnosti. Međunarodni OS okuplja stručnjake iz Engleske, Italije, Portugala, Mađarske i, naravno, Hrvatske koji će kroz niz zanimljivih izlaganja i radionica razmijeniti iskustva i, nadamo se, nadahnuti prisutne da neke od provjerenih praksi primijene u svoj svakodnevici za ljepše sutra svojega svega.

PROGRAM:

26.6.2023. Ponedjeljak
10:00-10:15 Zrinka Valetić i Antonia Dobrota: BIOPLAnet ljetni kamp ukratko
10:15-11:00 Bojan Baletić: Informacijsko društvo, izlaganje o izazovima suvremenog društva, utjecaj tehnologije, izazovi umjetne inteligencije
11:15-12:00 Aleksandra Podrebarac: Aktivizam mladih, izlaganje o aktvinostima Centra za mlade Karlovac, izazovi privlačenje mladih
12:00-13:30 Okrugli stol: Aktivizam u zajednici i mladi
14:30-16:00 Radionica: DIY BIOPLASTIKA
14:30-16:00 Demonstracija: DIGITALNE TEHOLOGIJE

27.6.2023. Utorak
09:30-11:00 Gaia Fiori (SciFablab Trieste, Italy): STEAM activities (ENG)
11:30-13:30 Zlatka Rodin: Kako su to činili Vrančići?
14:30-16:00 Hrvoje Đukez: Izazovi recikliranja plastike

28.6.2023. Srijeda
10:00-13:00 Rafael Colado (Fablab Lisaboa, Portugal): DIY BIOPLASTIC & WASTE MATERIALS (ENG), izrada bioplastike uz korištenje otpada za izradu novih materijala
14:30-15:30 Marijan Žitnik: Morska plastika i recikliranje
15:30-16:30 Filip Grgurević: Microbial fuel cells

29.6.2023. Četvrtak
6:30 Posjet Zlarinu – Roko Buneta: Microgeens lab
14:30-16:00 Damir Viličić: Mikrobni procesi u tlu i kružno gospodarstvo na malom otoku

30.6.2023. Petak
10:00-13:00 Udruga za kreativni socijalni rad: Recikliranje za socijalne skupine
14:30-15:15 Tauan Bernardo (VivaLab Porto, Portugal): Plastic recycling (ENG)
15:15-16:00 David Pap (FabLab Budapest, Hungary); Digital fabrication, Local community engagement with makers and STEAM activities, Fashion from recycled materials (ENG)

Realizacija projekta BIOznaci&znalci započet će 1. ožujka i trajat će do kraja 2023. Provodit će se u partnerstvu s Eko udrugom Šepurine.
Temeljne aktivnosti u sklopu ovog projekta su edukacija i ekologija.
Veselimo se novom aspektu suradnje, ne samo sa Šepurinama, već i na mikro lokalnoj razini, sa svim mještanima.
Nadamo se berićetnoj i poticajnoj 2023. što želimo i svima vama! 

DIY (engl. Do It Yourself) kod nas bismo nazvali “uradi sam”. To “uradi sam” postaje pomalo zaboravljena vještina jer živimo u vremenu brze konzumacije proizvoda, događaja, čak i ljudi, pa se na ovakvim sajmovima i specijaliziranim prostorima diljem Europe, podsjeća zainteresirane kolika je moć kreativnosti i uzimanja alata u vlastite ruke.

U Hannover smo se otisnuli u prohladno zagrebačko jutro, pred zoru, s aerodroma Franjo Tuđman, dvosatnim letom prvo za Amsterdam, a potom kratkim 40-minutnim do zračne luke Hannover-Langenhagen.

Svojevrsni cik-cak let dovoljno govori o (ne)popularnosti ovog njemačkog grada a koji je glavni grad Donje Saske. To znači da je visoko na sjeveru, kojih 150 km udaljen od poznate luke na Sjevernom moru Hamburga. Hannover ima oko pola milijuna stanovnika i prvenstveno je industrijski grad. Volkswagen, Varta, BASF, Robert Bosch, Deloitte, i mnogi drugi proizvođači krase hanoverski industrijski portfolio.

Poslovni turizam na njemački način 

Nije to turistički grad, ali ga turisti ipak posjećuju – poslovni turizam je prilično razvijen jer Hannover ima najveće izložbene prostore na svijetu i jedan je od najznačajnijih sajamskih gradova na kugli zemaljskoj. Maker Fair, kojeg smo posjetili, samo je jedan u nizu sajmova sa 6 i pol tisuća izlagača i oko 250 tisuća posjetitelja godišnje.

Prvi sajam u Hannoveru je održan 1947. godine. Zanimljiv je taj podatak kada se zna da je grad u II. svjetskom ratu bio gotovo sravnjen sa zemljom. 90% centra grada je nestalo, a više od polovine preostalih građevina je, ili ozbiljno stradalo, ili bilo potpuno neupotrebljivo.

 Danas centar Hannovera izgleda starije, nego prije 2. svjetskog rata. Kako im je pošlo za rukom tako vjerno rekonstruirati pojedine građevine, nama je teško pojmiti. S druge strane, taj centar su ponovno izgradili, a sačuvali brojne parkove, javne vrtove i šume pa sada Hannover ima reputaciju “zelenog grada”. Čudesni su Vrtovi Herrenhausen, ostavština hanoverskih kraljeva iz 18. stoljeća, napravljeni po uzoru na versajske vrtove.

Njemačka temeljitost temeljito poljuljana u pandemiji

 Kada smo odlazili u Njemačku, dobili smo upute da obratimo pažnju na njemačku disciplinu, efikasnost, preciznost i temeljitost. No, s gore navedenim, te poslovične njemačke vrline prestaju. Hannover doživljavamo kao korektan grad, ali bez puno duha, čist i prilično ružan izvan užeg gradskog centra.

Nijemci kao da su pomalo nesigurni, izranjavani restrikcijama u pandemiji, plahi i dezorijentirani. Od njemačke discipline ni traga. Javni prijevoz opako kasni, u restoranima i kafićima se na konzumaciju gotovo svugdje čeka i dulje od pola sata. Temeljitost su pokazali tek na aerodromu gdje su nas satima pretresali pa je avion uzletio kasnije, čekajući putnike koji su bili pipani na carini (među njima i jedna naša otočanka).

Opraštamo im sve zbog Maker Faira koji zaista je najveći takav sajam u Njemačkoj, ako ne i u ovom dijelu Europe.

BIOPLAnet I STEMerica na Maker Fairu Hannover 2022.

Maker Fair Hannover se održava na 7 i pol tisuća metara površine, koja uključuje tri ogromne hale, dvorište i vrt s bazenom na kojem su se također demonstrirali projekti sudionika.

Maker Fair je u suštini platforma za demonstraciju kreativnih projekata, većinom s područja znanosti i tehnologije. Nakon trogodišnje pandemijske pauze, ovdje se 10. i 11. rujna, okupilo mnoštvo sudionika na 300-tinjak štandova, a projekte je razgledalo oko 13 tisuća ljudi.

I mi smo imali svoj štand, točnije dva štanda – Institut za poduzetničko obrazovanje i inovacije kao nositelj projekta BIOPLnet i FabLab sa svojom STEMericom plijenili su pažnju posjetitelja. A privući pažnju nije lako u moru kreativnih projekata i atrakcija. Bili smo jedini iz Hrvatske, ali ne i jedini stranci. Među ostalima, upoznali smo i jednog Čeha koji reciklira stare kazete u slatke takuine, kad ne skiperaje po našem moru. Pozvali smo ga na Prvić da provjerimo je li jedan od onih skipera koji ne znaju pristati po bonaci i kojima za vezati brod uskaču lokalci.

Među atrakcijama su dominirali Dark Gallery – mračna hala u kojoj su svi projekti bili svjetlosne instalacije i konstrukcija zmaja koja je doslovno rigala vatru, po nalogu daljinskog upravljača svog graditelja, šireći pri tom krila raspona 15 metara.

Teško je nabrojiti sve što se ovdje izlagalo, nudilo i prokazivalo. Bilo je tu robota, asteroida, 3D printera svih vrsta, umjetničkih instalacija, recikliralo se sve i svašta, promovirala kružna ekonomija, uz hrpu radionica na kojima smo mogli programirati, lemiti, lijepiti, šivati, testirati 3D skenere, lansirati vodene rakete, otisnuti nešto, kovati (zlato).

Na velikoj pozornici u vrtnom dijelu, okupljali su se prezenteri i jutjuberi pa smo taj dio pomalo zaobilazili, ponajviše zbog jezične barijere, i tako propustili prezentaciju Dale Doughertyja, Amerikanca, ćaće svih Maker Fairova. 

Posebnu pažnju nam je privukla ekipa tekstilnih dizajnera koji proizvode zgodne tunike s printom koji onemogućava uređaje za prepoznavanje lica i torbe specijalne namjene – kada staviš mobitel u nju, nema signala. 

Zaintrigirao nas je i njemački inovator koji ima planove za budućnost ljudskog pražnjenja crijeva i mjehura, a njegova wc školjka možda nudi rješenje za sva naša mala mista koja muku muče sa septičkim jamama i nedostatkom kanalizacijskih odvoda. Želimo mu uspjeh!

STEM – kratica koja mnogima ne znači mnogo, ključna je za održivi razvoj. Engleska kratica STEM označava sinergiju znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike u svrhu obrazovanja za održivi razvoj gospodarstva i kulture. Pojam je kompleksan i uključuje široku primjenu tehnologije, a Europa financira projekte usmjerene na jačanje organizacija civilnog društva za popularizaciju STEM kulture.

BIOPLAnet je takav jedan projekt kojeg provodi zagrebački Institut poduzetničkog obrazovanja i inovacija s partnerima Centar za kreativni rad, Udruga Carpe diem, Udruga FabLab, Tehnički muzej Nikola Tesla, Arhitektonski fakultet i Udruga Otok iz Prvić Luke.

STEM obrazovanje najčešće obuhvaća deficitarna i dobro plaćena zanimanja za kojima vlada slab interes. No, to su zanimanja budućnosti, temelj održivosti i kreiranja pametnih politika razvoja lokalnih zajednica.

Naglasak projekta BIOPLAnet je na korištenju tehnologije u rješavanju problema plastike pa su i studijski posjeti usmjereni na upoznavanje projekata koji se time bave.

Barcelona – “pametan” grad budućnosti

Studijski posjet Barceloni od 5. do 7. srpnja je uključivao posjet pet različitih organizacija koji na različite načine implementiraju STEM u rješavanju problema kvalitete života svojih sugrađana. Započeli smo s La Fábrica del Sol, koja je jedan od šest umreženih radionica u Barceloni, kulturnih prostora koji se tamo nazivaju ateneo i čija primarna svrha je uključivanje svih građana u rješavanje različitih problema s kojima se Barcelona susreće.

U “Tvornici sunca” se najviše brinu o klimatskim promjenama, organiziraju radionice za odrasle i djecu, posuđuju svim građanima prostor i alate, informiraju, podržavaju i savjetuju različite građanske inicijative i projekte. Financira ih kvart i dio su mreže sličnih kvartovskih prostora koji služe pametnom razvoju grada i društva.

Sličnu ulogu u razvoju grada ima i FabLab, kojeg smo posjetili idućeg, gdje smo razgovarali s direktorom Guillemom Comprodonom. No, FabLab Barcelona ima tradiciju dugu 15 godina i suradnju s IACC – Institutom za naprednu arhitekturu Katalonije. Ovdje se promišlja o gradovima budućnosti i “pametnim građanima”, o novim materijalima – biomaterijalima, recikliranju i stvaranju poticajnog okruženja za kvalitetniji život svih građana.

Iduća postaja je restoran Leka Poblenou čiji je interijer izašao iz radionice kao dio odgovornog raspolaganja resursima, a vlasnik nudi honest food, tzv. poštenu hranu pri čijoj pripremi nijedna namirnica ne potječe dalje od 40 kilometara ukrug od Barcelone.

SokoTech je prvi privatan prostor kojeg posjećujemo, a koji udomljava projekte društvenih inovacija. Tamo nalazimo i pravi laboratorij za ispitivanje bio materijala, kao i jednu dizajnericu odjeće koja tekstil boji – bakterijama.

Posljednji posjet je TransfoLAB-u, kojeg vodi Makedonka, arhitektica Nada Tozija. Ovdje stanuje kružna ekonomija. Prostor bivše tvornice auto dijelova pretvoren je u radionicu koja je na usluzi svim građanima. TransfoLAB se financira vlastitim sredstvima, dizajniranjem interijera, popravcima, radionicama za djecu i odrasle, ljetnim kampovima.

Posljednjim posjetom je zaokruženo putovanje u Barcelonu puno zanimljivih poznanstava i praksi koje bi i jednom malom otoku poput Prvića značile veću samoodrživost i rješavanje niza problema – od otpada do održivog ekonomskog razvoja.

BIOPLAnet provodi Instutut poduzetničkog obrazovanja i inovacija (IPOI) iz Zagreba, a projektni partneri su još i Carpe Diem – udruga za poticanje i razvoj kreativnih i socijalnih potencijala djece, mladih i odraslih iz Karlovca, Udruga za kreativni i socijalni rad iz Zagreba, FabLab Hrvatska, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Tehnički muzej Nikola Tesla.

U tijeku je posjet PlasticPreneuru u austrijskom Klagenfurtu gdje će se u sklopu projekta nabaviti strojevi za recikliranje plastike. Projektom je predviđeno da svaki od partnera dobije set strojeva za recikliranje pa možemo očekivati da se i na otoku Prviću uskoro zavrti kolo kružne plastike. 

Zrinka Valetić, predsjednica IPOI je, 30. prosinca 2021., potpisala Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt BIOPLAnet. Time je započela dvogodišnja provedba projekta koji obuhvaća:

1. 20 edukacija u svrhu jačanja STEM vještina i vještina podučavanja
2. 4 studijska posjeta
3. 22 nacionalna i inozemna sajma i konferencija
4. 6 setova interaktivnih popularno-znanstvenih instalacija
5. 6 prezentacija trajnih postava
6. Nabavku vozila za mobilni centar za podizanje svijesti o kružnoj ekonomiji s naglaskom na recikliranje plastike
7. 5 višednevnih interaktivnih radionica
8. Ljetni kamp
9. 50 jednodnevnih radionica po čitavoj Hrvatskoj
10. BIOPLAnet fest

Suradnja između Udruge Otok, provoditelja i partnera na ovom projektu započela je na Kreativnim danima Fausta Vrančića 2016., a nastavak slijedi kroz održavanje dijela navedenih aktivnosti i na otoku Prviću. 

Autori projekta BIOPLAnet se nadaju, ne samo uspješnom provođenju planiranih aktivnosti, već da će kroz radionice projekta opskrbiti lokalno stanovništvo idejama i potrebnim vještinama za pokretanje poslovanja koje bi moglo donijeti benefite čitavoj zajednici i pomoći u rješavanju problema plastike – posebno na mjestima koji se i inače muče sa zbrinjavanjem otpada, kao što je to slučaj na otoku Prviću i otocima uopće.

– Radi se o populaciji starijoj od 65 godina, ali neki od korisnika su i vitalni skoro 90-godišnjaci. Naše domaćice Jelena, Anita, Sandra, Ivana i Ilijana su bile zadužene za obilaženje korisnika i pomoć u kućanstvu te za podjelu paketa jednom mjesečno, pri čemu je svako kućanstvo uključeno u projekt dobivalo određene higijenske potrepštine – kazala nam je Antonia Dobrota Mileković, predsjednica  Udruge Otok.

Educirane su i za mjerenje tlaka i šećera u krvi, opremljene uređajima za takve izmjere. Nisu educirane za davanje zdravstvenih savjeta, ali su tako mogle pratiti stanje svojih korisnika pa im pomoći da se na vrijeme obrate liječnicima. Svaka domaćica je imala po pet korisnika kako je to projektom određeno, od čega ih je ukupno dvadeset iz Luke, a pet iz Šepurine. Međutim, znalo se dogoditi i da ih bude više jer su otočka kućanstva mahom samačka, a otočani uglavnom stariji od 65.

– Njihov angažman je mnogo puta uključivao pratnju do liječnika, kao i nabavku lijekova i namirnica u gradu, s obzirom na to da je otočanima takva vrsta pomoći ponekad najpotrebnija. Također, iz tih “poslovnih” odnosa, razvila su se prijateljstva, a druženje će se, sigurno, nastaviti i kad projekt privedemo kraju.

Potvrdila nam je to i gerontodomaćica Sandra. Na početku projekta za nju je to bilo samo rješenje egzistencijalnog pitanja jer je zbog bolesti dugo bila nezaposlena. Tu je bilo straha i neizvjesnosti jer se ipak ulazi u tuđe domove. No, nelagoda se istopila čim je upoznala korisnike, divne ljude koji su je prihvatili kao svoju.

– U ove dvije godine puno sam naučila od tih ljudi o životu, ustrajnosti, jakosti, prijateljstvu i solidarnosti jer život na otoku je specifičan i nije uvijek tako bajkovit kako se meni na početku činilo. Stekla sam nova iskustva i prijateljstva te novu obitelj koja se ne napušta i ne zaboravlja. Svi smo jako tužni zbog prestanka projekta, ali i zahvalni ljudima iz Udruge Otok koji su s ljubavlju i dosta svog osobnog odricanja omogućili da se sve ovo dogodi i svima nama bude na pomoć – naglasila je gerontodomaćica Sandra Spicijalić.

Ipak danas ostaje jedna tuga zbog trenutnog rastanka, s nadom da će se uskoro vidjeti i da će se projekt nastaviti. Korisnica Slavica nam je potvrdila da je na početku bilo dosta otpora i s njihovu stranu.

– Prije dvije godine kad nas je naša draga pokojna Irena Kursar zvala na sastanak već sam znala što su to gerontodomaćice i koja je njihova uloga. Znala sam da je to odličan projekt, ali i da su otočani ljudi malo težeg karaktera i da im je teško prihvatiti da im itko nepoznat ulazi u kuću. Objasnili smo im o čemu se tu radi, da su one tu da nam pomognu. Pomoć moje Sandre neprocjenjivo mi je značila u mnogo situacija, posebice onda kad sam oboljela od koronavirusa ili imala jaku bol u koljenu. Obavljala je sve što mi je trebalo. Voljeli bismo da se to nastavi, i radi nas i radi njih – kazala nam je 73-godišnja korisnica Slavica Bratovčak.

U tijeku provedbe, priča nam predsjednica Dobrota, pokazalo se je da je potreba za ovakvom vrstom usluge na otoku Prviću puno veća od one koju su predvidjeli. Otočno stanovništvo je sve starije, a adekvatna pomoć teško dostupna. Zato je ovaj projekt bio jako dobro prihvaćen u zajednici pa se nadaju se da će pronaći načine da se nastavi na obostrano zadovoljstvo.

– U projektu postoji još sudionika bez kojih bismo teško mogli. Tu je knjigovotkinja koja obračunava i isplaćuje plaće te voditeljica projekta koja pazi na urednu provedbu i koordinatorica koja je često na terenu s domaćicama i korisnicima, a održava i svakodnevnu komunikaciju između svih osoba uključenih u projekt. Također, bez angažmana članica Udruge, bilo bi nemoguće provesti projekt ovakvog obujma i na otoku, koji ima svoje specifičnosti, poput neadekvatnih brodskih linija i otežanih uvjeta dostave, primjerice, spomenutih higijenskih paketa – navodi nam predsjednica Udruge Antonia Dobrota.

Od pet zaposlenih domaćica tek je jedna stanovnica otoka, a četiri žene svakodnevno putuju iz Vodica otkud prva brodska linija kreće u 4:45 sati, a iduća u 12:00. Stoga su ponekad svi angažirani kako bi premostili poteškoće na koje nailaze u provedbi i kako bi njihovi sumještani dobili uslugu kakva im je potrebna. No, hoće li se projekt moći nastaviti?
– Faza III projekta Zaželi je donijela neke nove uvjete kojima se trenutno pokušavamo prilagoditi. U ovom trenutku su prijave zatvorene, ali očekujemo da će se ponovo otvarati do kraja tekuće godine. Jedan od uvjeta je završena provedba većeg projekta, da tako kažemo, a nama je ovo prvi veliki projekt i još je u tijeku.

S obzirom na to da “Zaželi za otok Prvić” traje do 19.8.2022., nadaju se da ćemo iza tog datuma imati sve uvjete za buduće prijave kojima bi mogli osigurati sredstava za ovakvu vrstu usluge na otoku Prviću. – Naše su domaćice zaposlene do kraja ovog mjeseca i trenutno tražimo partnere koji bi, u sklopu faze III, nastavili provoditi projekt Zaželi na Prviću s istim ženama i njihovim korisnicima. Držite nam palčeve da se ova lijepa priča nastavi – naglasila je na kraju predsjednica Dobrota.

Autor fotografija: Šime Eškinja

Jednom kad pogledamo unatrag na protekle dvije godine, ostat će, vjerujemo, samo lipe uspomene, prijateljstva i ljubav.

Svašta smo u te dvije godine prošli zajedno, ovih dana smo u mislima s našom Jelenom…

Manje suza, više smija, i nek potraje vaša i naša čarolija!